U Bosni i Hercegovini, kao i u mnogim dijelovima svijeta, danas se obilježava Dan Ašure, važan događaj koji nosi duboku simboliku koja se vezuje za Božjeg poslanika Nuha a.s.
Takođe, ašura je i specifično jelo koje se pravi od sedam do čak 77 različitih slatkih i slanih namirnica. Tradicionalno, ovo jelo se dijeli s komšijama i prijateljima, simbolizirajući nesebičnost i zajedništvo.
Džemat Luka: Čuvari Tradicije
Džemat Luka u Srebreniku jedan je od rijetkih džemata na našem području koji na poseban način obilježava Dan Ašure. Godinama unazad, u ovom džematu se priprema jelo ašura koje se zatim dijeli među džematlijama, komšijama i prijateljima, što je već postalo tradicionalna džematska aktivnost.
Ovo jelo od voća, orašastih plodova i žitarica može sadržavati od 7 do 77 namirnica, a najčešće se koriste: koštunjavo voće (bademi, orasi, lješnici), sjemenke suncokreta, tikve, susam, ćurekot, pšenica, ječam, zob, riža; suho voće: ananas, kajsija, šljiva, papaja, mango, kruška, jagoda.
Koristi se i svježe voće i povrće – cvekla, mrkva, kruška, mandarina, jabuka, nar, kivi, ananas, banana, tikva, grožđe, limun, grejp, peršun, dud, ribizle, breskva, malina, kajsija, višnja, jagoda…
Od začina, možete koristiti: šafran, cimet, karanfilčić, čili, korijander, kafu, med, šećer, so, biber, kakao, rogač, džumbir, vanilin šećer…
Tvrdi sastojci, poput riže i pšenice se prethodno skuhaju posebno, te dodaju u smjesu u kojem se kuhalo koštunjavo i svježe voće i povrće.
Ovo posebno jelo kuha se satima, a na kraju se dodaju začini. Voće i slatki sastojci se koriste u najvećoj mjeri, dok se sastojci sa jačim okusima stavljaju u manjim količinama, kako bi se doprinijelo zanimljivosti okusa.
U ranijim godinama, džematlije iz ovog džemata dijelili su ašuru i u gradu, uz informativne letke koji su objašnjavali važnost ovog dana u muslimanskoj kulturi. Na ovaj način džemat Luka čuva tradiciju, obogaćuje vjerski život zajednice i zbližava ljude različitih uvjerenja, simbolizirajući obnovu razorenog društva i njegovo ponovno rađanje.
Historijska i vjerska dimenzija Dana Ašure
Prema predanju, ašura potječe iz vremena kada je Nuhova a.s. barka pristala na kopno nakon velikog svjetskog potopa. Zalihe hrane bile su na izmaku, ali ljudi na barci su skuhali ono što im je preostalo i podijelili među sobom. Ova priča o preživljavanju i dijeljenju ostala je utkana u tradiciju ašure.
Porijeklo posta na Dan Ašure povezano je s Musa, a.s., jer ga je toga dana Bog spasio od faraona. Iz zahvalnosti prema Bogu, Musa, a.s., postio je Dan Ašure. Vrijednost posta devetog i desetog dana mjeseca Muharrema potvrđena je hadisima Božijeg poslanika Muhammeda a.s., koji navode da post na Dan Ašure briše grijehe počinjene u prošloj godini. Također, udjeljivanje sadake toga dana mnogostruko se nagrađuje.
Dan Ašure stoga predstavlja priliku za muslimane širom svijeta da se sjećaju prošlih događaja, obnavljaju društvene veze i djeluju nesebično, gradeći zajednice na temeljima solidarnosti i ljubavi prema bližnjima.
