Odgovori na napade RS na ustavni poredak Bosne i Hercegovine – naziv je francusko-njemačkog non-papera čiji sadržaju je predočen ostalim članicama Evropske unije.
Non-paper je u četvrtak bio tema dana u BiH, ali i Srbiji, nakon što je načelnik Generalštaba Vojske Srbije Milan Mojsilović na konferenciji za medije rekao kako ih je Aleksandar Vučić, srbijanski predsjednik, obavijestio o postojanju tog dokumenta tokom sjednice Savjeta za nacionalnu bezbjednost Srbije.
Sadržaj dokumenta kojim se raspolaže u diplomatskim i novinarskim krugovima je sljedeći:
Ovaj dokument o opcijama predstavlja ažuriranje dokumenta koji je podnesen 3. novembra 2023. i napisan je u svjetlu zaključaka Političkog i sigurnosnog komiteta (PSC) dogovorenih 26. marta 2025. koji su utrli put daljnjem aktivnom angažmanu država članica EU-a u vezi s tekućom ustavnom krizom u Bosni i Hercegovini. Njegov je cilj olakšati raspravu o odgovoru EU-a na napade RS-a na ustavni poredak BiH.
Aktuelna ustavna kriza u BiH je najteži izazov suverenitetu, jedinstvu, kao i funkcionalnom i teritorijalnom integritetu BiH u posljednjih 30 godina od Dejtonsko-pariskog Općeg okvirnog sporazuma za mir. Proteklih sedmica, radnjama i pravnim procesima unutar RS-a nakon prvostepene presude predsjedniku RS-a Dodiku od 26. februara 2025. godine otvoreno su napadali ustavni poredak BiH. Naime:
– Odluka o mjerama i zadacima proizašlim iz neustavnih odluka i postupanja neustavnih institucija BiH od 26.02.2025.
– Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću RS-a od 27.02.2025
– Zakon o neprimjenjivanju zakona i zabrani djelovanja vanustavnih institucija BiH u RS-u (Sud BiH, Tužilaštvo BiH, SIPA) od 27.02.2025.
– Izmjene i dopune Krivičnog zakona RS-a od 27.02.2025
– Zakon o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija od 27.02.2025.
– Nacrt Ustava RS-a od 13.03.2025
– Zakon o zaštiti ustavnog poretka RS-a od 13.03.2025
Evropska unija i njene države članice izrazile su u različitim formatima i jednostrano svoju nedvosmislenu osudu ovih akata, nazivajući ih prijetnjom funkcionalnosti institucija zemlje i temeljnoj slobodi njenih građana. Ovi akti su u suprotnosti sa obavezama koje je BiH preuzela na putu ka EU, godinu dana nakon odluke Evropskog vijeća o otvaranju pregovora za pristupanje Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji.
Evropska unija se u zaključcima Vijeća od 17. decembra 2024. godine pozvala na moguće odgovore EU-a na akcije i aktere koji narušavaju i ugrožavaju ustavni poredak, suverenitet, teritorijalni integritet i međunarodni identitet BiH. EU je naglasio potrebu da se procijene sve opcije i ozbiljne posljedice koje su dostupne u alatima EU-a.
Evropska unija je nadalje potvrdila da ostaje privržena Dejtonsko-pariskom Općem okvirnom sporazumu za mir i ustavnom poretku BiH. Više od toga, Evropska unija ozbiljno shvata svoju odgovornost za stabilnost i mir u BiH i regionu Zapadnog Balkana.
azrazna.ba / faktor.ba
